Search

Te Mato Vai takai’anga akavaitata note oronga mai ite vai mā, tau meitaki tikai, irinaki’ia note inu

Updated: Sep 7

Na roto ite au iriiri kapua tei rave’ia kite au Atu Enua, Aronga Mana ete iti tangata, kua akatika te Kavamani ote Kuki Airani e kia akamata’ia te ta’anga’anga ‘anga ite vairakau polyaluminium chloride (PACl) ki roto ite vai.

Kote tamatamata’anga ite ta’anga’anga atu ite PACl ka akamata teia kite ngai kakapu’anga vai o Ngatoe e ka rave’ia atu teia no tetai ono marama kite au ngai kakapu’anga vai tatakitai. Ko teia tamatamata’anga ka riro te reira ite oronga mai i tetai marama note akatinamou’anga ite au ravenga tau kia raveia note vai o Rarotonga nei no tetai tuatau roa.


Kote ta’anga’anga ite PACL ko te rua teia ite takai’anga note tavairakau’anga ite vai e ka riro teia ite aka’atea atu ite au repo rikiriki mei roto mai ite vai kauvai, kapiti katoaia atu te aka’atea atu ‘anga ite au manumanu kikino ‘protozoa’ mei te ‘Giardia’ e tetai au ‘bacteria’ te ka riro ite akatupu ite au tu maki ki runga ite tangata. Ko te ‘coagulation’ me kore ‘floculation’ ka na roto te reira ite tuku marie anga atu ite vairakau PACl ki roto ite vai rauka i reira i teia ite kapipiti ite au repo rikiriki kia teimaa e ka opu atu i reira teia ki raro ite take ote tangika. Te ta’anga’anga ia nei teia takapini i teianei ao note tavairakau‘anga ite vai.


Kua mataora tikai te Tauturu Prime Minister Mark Brown ite akakite’anga i teia takai’anga ate Kavamani te ka riro ite akavaitata atu ite kave’anga ite vai ma ete tau meitaki tikai mate irinakiia note Kuki Airani.

“Ko to tatou iti tangata, e mea tau meitaki tikai kia rauka ia ratou te vai ma ete tau meitaki note inu”, i nate Tauturu Prime Minister Mark Brown ei.

Kote au tamatamata’anga ite tavairakau’anga ite vai e tu’anga teia ka anoanoia kia raveia note amakeitaki’anga ite turanga ote vai takakapini i teianei ao. Kote tamatamata ite ta’anga’anga ‘anga ite PACl ka riro te reira ite oronga mai ite au marama ka anoano’ia no runga ite tavairaku’anga ite vai kia rauka ia matou ite kave atu ite vai irinaki’ia, mā ete tau meitaki tikai ei inu note iti tangata.”


Ko Vaikai Mataiapo Tutara, Sonny Daniel ote au ngai kakapu’anga vai o Avana, Totokoitu e Taipara kare e rauka iaia ite tiaki kia rauka mai te vai a mā atu me raveia teia takai’anga note tavairakau’anga ite vai te ka akamata e pera katoa te inu’anga ite vai mei roto tika mai ite paipa me oti takiri te ‘anga’anga a Te Mato Vai.

“E maata ua atu rai te taime me taviri tatou ite vai e repo me kore e vari te ka ta’e mai e tetai au taime kare e ririnui te vai me kore kare e vai e ta’e mai. Kua tae te tuatau kia akameitaki’ia te turanga o to tatou vai e te turu pakari nei au i teia tu’anga ‘anga’anga kia raveia te ka riro ei takai’anga ka akavaitata atu note oronga’anga mai ite vai mā mate irinaki’ia note inu no to tatou au kopu tangata, ta tatou au tamariki e pera katoa te au uki ka aere mai” i na Vaikai Mataiapo Tutara ei.

Kote kapitipiti’anga ite repo rikiriki coagulation ka akarakara matatio’ia teia i teia tuatau tamatamata’anga. Ko te au ripoti ka rauka mai ka riro te reira ite oronga ite marama kite Kavamani e pera te au Atu Enua no to ratou au manako no runga ite ta’anga’anga ua atu rai i teia PACl note tuatau roa. Ka rauka katoa te ripoti poto ‘summary’ ite oronga’ia atu ki tetai ua atu te ka inangaro i teia.


No te au manako ta’i’i mei roto mai ite iti tangata no runga ite tika’anga no teia tu’anga ‘anga’anga kia raveia, te akapapu akaou nei te Tu’angaTaporoporo e te vai nei te au akatika’anga ‘permits’ kite Te Mato Vai Tu’anga Rua ‘Stage Two’ note akatu’anga ite au ngai ki uta ite au ngai kakapu’anga vai e pera katou note ta’anga’anga ‘anga atu i teia au apinga tei akatuia.

“Mei taku i akapapu atu ana, te vai nei te au akatika’anga note akatu’anga e pera te ta’anga’anga ‘anga a te Te Mato Vai Tuanga Rua,” i na Nga Puna ei, te Tama Akatere ite Tuanga Taporoporo.

“Kote Kavamani Kuki Airani ka rave atu aia ite au akarakara matatio’anga ite tuatau e raveia nei te tamatamata’anga ite ta’anga’anga atu ite PACl note au akapapu’anga ka anoanoia e kote ta’anga’anga atu ite au vairakau kare te reira e akatupu ite au manamanata kino roa kite ao natura me kore kare e ’apa ite au takai’anga tei akanooia ki roto ite Environment Act 2003”.


Kote Kavamani ka rave katoa aia ite au tu’anga note akapapu’anga e ka āru te tu’anga ‘anga’anga a Te Mato Vai ite au akano’ono’o’anga note kave’anga atu ite vai irinaki’ia ete mā.


“Te ‘anga’anga kapiti nei matou kite Tu’anga Taporoporo e pera Te Marae Ora note akapapu’anga e kia paruru’ia mate akono’ia te ora’anga ote iti tangata e pera te ao natura,” i nate Tauturu Prime Minister Mark Brown ei.

“Ko te akakoro’anga o teia tu’anga ‘anga’anga koia oki kote akameitaki’anga atu ite ora’anga ote iti tangata e pera te akapapu’anga e kia tae te vai mā mate irinaki’ia note inu kite katoatoa, noatu e teiea koe i runga ite enua.

Ka akamata te tamatamata’anga ite ta’anga’anga ite PACl ite tuatau katoa e rave’ia nei te ta’anga’anga atu i tetai au tu’anga i akatu’ia kite au ngai kakapu’anga vai tatakitai. Kare te vairakau ‘chlorine’ e tuku’ia atu ki roto ite vai inu i teia ati’anga nei. Te akama’ara’ia atu nei ra kite katoatoa e kia rave ua atu rai ite tunu’anga ite vai mei roto mai ite paipa kia pupu meitaki i mua ake ka inu atu ei i teia.

to our newsletter for updates
on the projects

@ 2018 TO TATOU VAI

TO-TATOU-VAI_LOGO-PRIMARY_RGB Cropped.jp