Kua tae mai tetai au manako mei roto mai ite iti tangata tei manamanata ratou no runga ite repo paru ‘PACl’ ta te au ngai kakapu’anga vai ou tei akatu’ia ete Te Mato Vai ka akatupu, e ka akape’ea ite aka’atea meitaki ‘anga atu i teia. Ka akamarama atu matou i konei eaa tikai te repo paru PACl, te tumu e kua tarevake te tuatua e e apinga kino teia e ka akape’ea matou ite akono’anga i teia repo paru no te tuatau ki mua.
Eaa te repo paru PACL?
Kote Polyaluminium chloride (PACl), e vairakau ‘coagulant’ teia e tuku’ia ana ki roto ite vai note tauturu ite aka’atea atu ite au tita me kore repo rikiriki e pera katoa tetai au manumanu kikino te ka riro ite akatupu ite maki kite iti tangata, ka riro katoa teia ite tauturu ite au ravenga ta’au vai kia kore e piritia aere ia.
Ite tuatau e rave’ia nei te aka’atea’anga ite au tita, te repo rikiriki e pera katoa tetai au manumanu kikino, ka kairo’ia te PACL ki roto ite vai, ka riro teia ite kapitipiti mai i teia au tita, repo ete manumanu kikino. Ka pipiri teia e oti ka opu atu i reira kite take ote tangika kia rauka ite aka’atea atu i teia au apinga kikino mei roto mai ite vai ā ma mai i runga roa i roto ite tangika. Ko te vai ā ma mai i runga roa ite tangika ka tuku’ia atu te reira ki tetai takai’anga akaou note tama ua atu rai ite vai.
Kote PACl e pera katoa te repo tei opu atu ki raro ite take ote tangika e ‘repo paru’ teia.
No tetai au manako takake no runga ite aka’atea’anga ite tita ete repo rikiriki roa e pera te au manumanu kikino i roto ite vai kia tika kia tatau ite tuatua no runga ite PACl e pera akara ite teata poto no runga ite ta’anga’anga ‘anga ite PACl.
Akapeea matou ite kite’anga e kare te PACl ite apinga kino?
Kote au tata’anga ate aronga kite pakari no runga ite tavairakau’anga ite vai te akakite mai nei te reira kia tatou e kote repo paru PACl mei te one repo te tu, e ka rauka ite ta’anga’anga atu i teia me kore aka’atea atu i teia na roto i tetai au ravenga tau te kare e riro ite akatupu ite kino kite ao natura.
E mea tau kia akono meitaki’ia te one paru PACL, inara note mea e e one repo teia ka rauka ite ta’anga’anga akaou kare i reira teia ite “repo kino”.
Kua kite matou e te vai nei te au tuatua no runga ite ravenga kino ta te ‘aluminium’ ka akatupu ki roto ite one repo o Rarotonga nei. E rua tu one repo i roto ite au taingauru ma tai (11) ote au tu one repo i Rarotonga nei (Pouara e Rutaki) tei kite’ia e ka tupu teia manamanata ki reira. Na roto ite akapapu’anga e kare te repo paru PACl e aka’atea’ia atu me kore e ta’anga’anga’ia atu ki teia nga ngai one e rua kare i reira e tupu te manamanata.
Eaa te maata ote repo paru tate au ngai kakapu’anga vai tei akatu’ia ete Te Mato Vai ka oronga mai?
Kare e rauka ite akapapu ite maata ote repo paru tate au ngai kakapu’anga vai tei akatu’ia ete Te Mato Vai ka oronga mai, note mea tei runga te reira ite turanga ote reva, te maata ete ririnui ote ta’e’anga ote au kauvai, e pera te turanga tuketuke ote au ngai kakapu’anga vai tatakitai. Ko teia tetai o te au tumu e kia akamata’ia te ta’anga’anga ‘anga ite PACl – na roto ite rave’anga i teia ka riro te reira ite oronga mai ite au marama meitaki e eaa te maata ote PACL te ka anoano’ia note ta’anga’anga kite au ngai kakapu’anga vai tataki tai, eaa te ma’ata ote repo paru ka rauka mai e pera katoa eaa te ma’ata ote repo paru ka rauka mai ite au tuatau tei akataka’ia.
Eaa te ka tupu kite one paru?
Te vai nei tetai au ravenga tau note aka’atea meitaki’anga atu ite repo paru PACl, kote ravenga tau meitaki tikai no Rarotonga nei ka rauka te reira ite akatinamou ite tuatau e ta’anga’anga’ia ra te PACl no tetai tuatau tei akatinamou’ia.
I teia tuatau te akateateamamao nei To Tatou Vai no te akarakaramatatio’anga ate Tu’anga Taporoporo (Environmental Impact Assessment (EIA)) no runga ite ta’anga’anga ‘anga ite PACl ite tuatau e anga’anga ei te au ngai kakapu’anga vai. Ka rauka ite iti tangata ite oronga mai i to ratou au manako ite tuatau e tuku’ia atu ei teia kite iti tangata.